Zahvaljujući našim slovenskim kolegama, 21. lipnja 1971. u Ljubljani formirana je Jugoslavenska sekcija, koja je djelovala na cjelokupnom teritoriju tadašnje Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije i nastanka novih država, postavilo se pitanje što učiniti s Jugoslavenskom sekcijom.

U proljeće 1992. Direktor Regije 8 Kurt Richter pozvao je u Graz u Austriji Predsjednika Jugoslavenske sekcije Baldomira Zajca iz Ljubljane i dva člana Odbora Sekcije, Đorđa Paunovića iz Beograda i Aleksandra Szaboa iz Zagreba. Jednoglasan zaključak ovog sastanka u Grazu bio je da Jugoslavenska sekcija praktički ne može više egzistirati i da treba formirati nove sekcije u novim državama u kojima za to ima dovoljno članova IEEE-a.

Tako su u Sloveniji, Hrvatskoj i ostatku Jugoslavije članovi IEEE-a potpisali nove peticije, te su godine 1992. formirane nove sekcije, nasljednice prethodne Jugoslavenske sekcije: Slovenska sekcija, Hrvatska sekcija i nova Jugoslavenska sekcija, koja je kasnije promijenila ime u Sekciju Srbije i Crne Gore. IEEE je ovim trima sekcijama priznao godine tijekom kojih su njihovi članovi djelovali unutar prethodne Jugoslavenske sekcije. Tako je Hrvatska sekcija na sastanku Odbora Regije 8 u Helsinkiju godine 1996. primila zastavu kao priznanje za 25-godišnjicu postojanja.

Otkako djeluje samostalno, broj članova, kao i aktivnost u Hrvatskoj sekciji stalno raste. Koncem 2009. broj članova dostigao je 738.

Godine 1995. formiran je Studentski ogranak Sveučilišta u Zagrebu, a 2006. Studentski ogranak Sveučilišta u Rijeci. U 2009. formiran je Studentski ogranak Svečilišta u Splitu, a Studentski ogranak Sveučilišta u Osijeku u procesu je formiranja.

Prvi stručni odjeli Sekcije formirani su godine 1997. U godini 2008. broj odjela popeo se na 18.

U godini 2005. formirana je i GOLD skupina, godine 2008. Skupina doživotnih članova, a u 2009. Skupina žena u tehnici.