Predavanje: "Tehnološki izazovi i elektroenergetika"

Prof. Haznadar rođen je u Banja Luci 1935. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 1964. godine na ETF-u u Zagrebu. Od 1976.-1978. bio je prodekan ETF-a, a od 1986.-1988. i 1998.-2000. godine predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja. Izgradio je CAD laboratorij na FER-u 1990. godine. Napisao je troja skripta i značajan i opsežan temeljni udžbenik "ELEKTROMAGNETIZAM" u 2 sveska 1997. godine. Godine 2000. u nakladi IOS-Press objavio je monografiju "Electromagnetic Fields, Waves and Numerical Methods", Amsterdam, 2000.

Tijekom 43 godine djelatnosti na ETF-u, odnosno FER-u u Zagrebu, sudjelovao je u obrazovanju preko 10.000 diplomiranih inženjera elektrotehnike, bio je mentor u izradi 55 magistarskih radnji i 31 doktorske disertacije. Napisao je sam i sa suradnicima preko 350 znanstvenih i stručnih radova. Od toga je 126 znanstvenih radova, a njih su 43 objavljena u inozemstvu, te 83 u zemlji. Napisao je sa suradnicima preko 230 stručnih radova. Vodio je 3 međunarodna projekta i 6 državnih. Vodio je preko 40 istraživačkih projekata za hrvatsku industriju. Ostvario je 4 značajna tehnička unapređenja i vodio realizciju 8 novih proizvoda. Sudjelovao je i član je u više međunarodnih znanstvenih komiteta značajnih konferencija i časopisa u inozemstvu i u Hrvatskoj. Održao je mnoštvo pozvanih predavanja i bio gost na mnogim konferencijama i sveučilištima.

Dobitnik je hrvatske državne nagrade za znanost Nikola Tesla 1987. godine., nagrade Hrvoje Požar za razvitak energetskih znanosti 1997. godine, zlatne plakete Josip Lončar za doprinos razvitku FER-a 1997. godine, nagrade J.J. Strossmayer 1997., nagrade za životno djelo Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 2002. godine, znanstvene nagrade "Fran Bošnjaković" Senata Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine, nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2004. godinu u području tehničkih znanosti, i Državne nagrade za znanost Sabora RH Nagrada za životno djelo 2005. godine. Djelovao je u zemlji i inozemstvu i značajno unaprijedio područje teorije elektromagnetskih polja. Od 1968. do 1986. godine bio je urednik za područje "Elektromagnetsko polje"u časopisu Elektrotehnika Zagreb. Od 1987. godine član je Uredničkog odbora Međunarodne konferencije o proračunavanju elektromagnetskih polja Compumag London, a od 1991. godine član je Međunarodnog znanstvenog komiteta Internacionalnog simpozija za magnetizam ISEM Tokijo. Član je znanstvenih savjeta u nekoliko stručnih časopisa. Recenzirao je znanstvene radove za više časopisa (IEEE Transactions on Magnetics, USA i drugi). Organizirao je i vodio Međunarodne simpozije  ̋Projektiranje i proizvodnja podržani računalom – CAD/CAM ̋ kojih je 10 održano u Zagrebu od 1979. do 1990. godine. Od 1992. član je  ̋Odbora za računalom vođenu proizvodnju Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti, koji je 1997. godine preimenovan u Odbor za proizvodne znanosti Razreda za Tehničke znanosti HAZU.

Objavljeni radovi i cjelokupna znanstvena i stručna ostvarenja i nastavna djelatnost prof. Z. Haznadara značajno su doprinjeli razvoju znanosti i elektrotehničke industrije u Hrvatskoj. Doprinio je međunarodnoj afirmaciji Sveučilišta u Zagrebu i hrvatske znanosti u svijetu. Od osnutka 1993. redoviti je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Godine 2002. izabran je za inozemnog člana ANUBIH. Od 2003. godine član je "Vijeća za tehnološki razvoj" HAZU.