Odjel za antene i širenje elektromagnetskih valova proučava sljedeće: antene, uključujući analizu, oblikovanje, razvoj, mjerenja i testiranja; zračenje, širenje i međudjelovanje elektromagnetskih valova s diskretnim i kontinuiranim medijima te aplikacije i sustave značajne za antene, širenje i raspoznavanje kao što su primijenjena optika, tehnika milimetarskih i submilimetarskih valova, obrada i kontrola signala, radio astronomija, zemaljska komunikacija i komunikacija stacionirana u svemiru promatrane sa stanovišta zračenja, uključujući bežičnu, mobilnu, satelitsku i telekomunikaciju.
Odjel za antene i širenje elektromagnetskih valova
Zajednički odjel za antene i širenje elektromagnetskih valova / teoriju i primjenu mikrovalova Hrvatske sekcije IEEE poziva sve zainteresirane na predavanje:
"Radio opažanja meteora"
koje će održati dipl. ing. Mirjana Malarić u utorak, 16. ožujka 2010. u 14:30 sati u Sivoj vijećnici FER-a. Sadržaj predavanja i životopis predavača pročitajte u nastavku obavijesti.
Radio opažanja meteora
Meteori su sitne čestice koje proizvode bljesak prolaskom kroz Zemljinu atmosferu, meteoroidi su takve čestice koje se nalaze u svemiru, a meteoriti su objekti koji padnu na Zemlju, a katkad naprave i krater. Meteore je moguće opažati vizualno, teleskopski, fotografirati, snimati kamerom ili metodom radio odjeka. Za razliku od ostalih metoda, radio opažanja neovisna su o vremenskim prilikama, mogu se raditi i danju, te registrirati i meteori vrlo slabog sjaja. Usporavanjem meteoroida u ionosferi oslobađa se toplinska i svjetlosna energija što dovodi do ionizacije. Trag elektrona može se opažati metodom odjeka prema natrag (back scatter) i metodom odjeka prema naprijed (forward scatter). Metoda odjeka prema natrag koristi radare, a za metodu odjeka prema naprijed koriste se komercijalni radiodifuzijski odašiljči ispod horizonta, udaljeni oko 1000 km. Izgled odjeka ovisi o gustoći meteoroida, meteoroidi ispod kritične gustoće (undredense) iznenada se pojave i eksponencijalno nestaju, a meteori iznad kritične gustoće (overdense) ostavljaju trag koji traje nekoliko sekundi. Na rezultate utječe položaj radijanta, položaj Zemlje prema radijantu, zbivanja u ionosferi poput vjetra, Fresnelovih oscilacija, Dopplerovog pomaka, D i E sloja u ionosferi te interferencije s drugim sustavima. Najbolje fizikalne karakteristike meteoroida dobiju se kombiniranjem više metoda opažanja.
O predavačici
Mirjana Malarić diplomirala je 1988. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika, s temom "Prijemnici u radioastronomiji". 1991. godine završila je dodatno pedagoško i psihološko obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odsjek za Pedagogijske znanosti. Nastavnik je elektrotehničke grupe predmeta na Srednjoj školi Sesvete u Sesvatama. Od 1980 bavi se astronomijom. Opažala je promjenljive zvijezde vizualno, a na Opservatoriju Hvar fotometrijski. Boravila je na Opservatoriju Ondrejov u Češkoj mjesec dana istražujući osobine i rad njihovog radioteleskopa. Sudjelovala je u radu skupine koja se bavila opažanjem Sunca na f=27 kHz. Bavi se opažanjem meteora vizualno i fotogragfski te je registrirani opažač IMO-a (International Meteor Organization). U suradnji s IMO vodila je nekoliko grupa opažača na projektima određivanja položaja radijanta, opažanja slabo aktivnih meteoroidskih potoka te standardnih opažanja. Više se bavila vizualnim i fotografskim opažanjima jer radioopažanja zahtjevaju bitno veća ulaganja u opremu i suradnju više opažača, te dozvole za rad. Od 1985. do 2005. Bila je član Državnog povjerenstva za natjecanje iz stronomije. U okviru obrazovanja učenika mentor je učenicima na natjecanjima iz astronomije. Pohađa Stručna usavršavanja za nastavnike iz astronomije. Desetak godina bila mentor učenicima na Ljetnim školama astronomije, posebno iz područja opažanja meteora. Držala je dvadesetak predavanja iz područja promjenjljivih zvijezda, razvojnog ciklusa zvijezda, opažanja meteora i obrade rezultata, te o dalekom svemiru na Zvjezdarnici i u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Surađuje i sa Zvjezdarnicom u Višnjanu, te je nekoliko puta tamo i boravila. Uključila se u HMM (Hrvatsku meteorsku mrežu). Recenzent je knjiga autora Armina Pavića: Osnove elektrotehnike 1. i 2. dio.