Sadržaj predavanja:
EU programi - INTRO: predstavljanje trenutnih i budućih mogućnosti
Kako bi pružila financijsku potporu provedbi zajedničkih politika, Europska unija stavlja zemljama na raspolaganje određene programe potpore: najviše svojim članicama, potom zemljama kandidatkinjama, zemljama pristupnicama, trećim zemljama, ostalim zemljama. Veći stupanj involviranosti u EU znači i veću potporu iz EU fondova. Približavanjem statusu članice EU raste i njena mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU, sve više programa joj postaje biti dostupno. Osim konkretne financijske pomoći projektima koji zadovoljavaju odabrane 'EU prioritete', programi koji su nam raspoloživi sada - imaju za cilj pripremu zemalja budućih članica za korištenje istih.
Naime, na sličan/isti način se koriste sredstva iz strukturnih fondova nakon pristupanja Europskoj uniji. Upravo radi ove činjenice za sudjelovanje u EU fondovima potrebno je učiti, informirati, aplicirati se i ulaziti u tematiku već sada, kako bi ulaskom u EU mogli konkurirati za još puno veća sredstva i programe. Navedeno vrijedi bilo da se radi o: regionalnim i lokalnim vlastima, javnim institutima i agencijama, županijama, nevladinim udrugama, javnim poduzećima ili o privatnim tvrtkama.
Uloga konzultantskih tvrtki u pripremi projekta
Unatoč sve većoj dostupnosti EU programa u hrvatskoj mnogo sredstava ostane ne iskorišteno, mnogo projekata 'pada' u implementaciji, a mnogi poduzetnici gotovo i ne znaju za što i kako aplicirati u EU. Loša iskoristivost sredstava iz fondova EU uglavnom nije prisutna radi loših projekata, već zbog kompleksne i zahtjevne EU birokracije, zbog nedostatka znanja o proceduri, o troškovima, o izvještajima, o zakonima, regulativama i drugim pravilima. Potrebno se namučiti da bi se shvatilo proceduru europske birokracije, naraditi da se prijavi projekt, a povrat novca za utrošeno vrijeme nije zajamčen. Upravo zato se danas sve više sugerira ustanovama, firmama, institucijama da taj dio prepuste stručnjacima.
Proces apliciranja kod pretpristupnih fondova, istina, je dosta složen no najuspješniji 'prikupljači' sredstava stječu ovu vještinu kroz - učestalu praksu. Pretpristupni i ostali trenutno dostupni programi svojevrsna su 'vježba' za ono što nadolazi. 'Uvježbani igrači' će u Europskoj uniji puno lakše konkurirati za puno veće i raznovrsnije programe, a oni koji tada tek budu počeli imati će znatno manje šanse za prolaz. Stoga se svakom potencijalnom aplikantu preporuča stalno informiranje, educiranje, pripreme projekata i ako je moguće apliciranje projekata već sada, prvo na pretpristupne, a članstvom i na sve ostale velike mogućnosti u realizaciji dobrih projekata kroz EU programe.
Case study uspješnih projekata (EUREKA)
Kroz konkretne primjere iz prakse (predstavljanjem uspješnih projekata), sudionici će dobiti jasnu sliku funkcioniranja navedenih EU programa.Primjeri projekata će biti iz ICT područja.
Glavni cilj ovog predavanja je informiranje o trenutnim i budućim prilikama pružanjem odgovora na bitna pitanja kod prijave projekata na EU programe, a sve to kroz prave primjere iz prakse.
Biografija predavača:
Mitja Pavliha je magistrirao na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, a doktorirao je na Fakultetu pomorstva i prometa u Portorožu. Trenutno radi kao projekt menadžer za BDO - EOS Svetovanje d.o.o. u Sloveniji te kao predsjednik uprave tvrtke Confidentia d.o.o u Hrvatskoj na koordinaciji nekoliko EUREKA, FP7, INTERREG, E-CONTENT+,. projekata. U razdoblju od 2004.-2005. radio je za inicijativu INTERREG IIIB u Njemačkoj, u 'Joint Technical Secretariat' (JTS) kao 'project developer officer'. U razdoblju od 2001. - 2004. radio je za Ministarstvo okoliša, prostornog planiranja i energije u Sloveniji kao izvršni koordinator nekoliko nacionalnih i međunarodnih projekata. Autor je i suradnik na više od 25 uspješno izvedenih projekata iz područja prostornog planiranja, prometa te ICT-a u okviru programa EU.
Područje interesa Odjela za menadžment u tehnologiji i inženjerstvu (TEMS) obuhvaća znanosti i prakse menadžmenta potrebne za definiranje, primjenu i upravljanje inženjerstvom i tehnologijom. Specifične teme od interesa uključuju: razvoj, procjenu i prijenos tehnološke politike; istraživanje; dizajn i razvoj proizvoda; proizvodne postupke; inovacije i poduzetništvo; upravljanje programima i projektima; strategiju; obrazovanje i osposobljavanje; organizacijski razvoj i ljudsko ponašanje; promjene u menadžmentu; te socioekonomski utjecaj upravljanja inženjerstvom i tehnologijom.
