TRIBINA: STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVITKA HRVATSKE

SLIKE

ZAPISNIK DISKUSIJE

Nakon što je prof. dr. sc. Slavko Krajcar predstavio dokument: Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, uslijedila je diskusija kako slijedi.  Tonski zapis diskusije dostupan je u repozitoriju na ovoj stranici (20MB).

1.      Prof. dr. Sc. Dubravko Pevec, FER, Zagreb, je iznio stav upravnog odbora Hrvatskog nuklearnog društva (HND) glede predstavljenog dokumenta strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske. Pritom je istaknuta nužnost izgradnje nuklearne elektrane (NE) u Republici Hrvatskoj i naglašene su njezine prednosti: konkurentnost, sigurnost opskrbe električnom energijom, mali utjecaj na okoliš (nema emisije stakleničkih plinova), mala ovisnost o uvozu energenata zbog malog udjela cijene goriva u cijeni proizvedene električne energije, pozitivan utjecaj na gospodarski rast i razvoj zbog gradnje nuklearne elektrane i uvođenja visoke tehnologije u Republiku Hrvatsku. Također je istaknuto da se gradnjom nuklearne elektrane postiže i usklađenost energetske strategije s EU. Naglašena je i visoka sigurnost današnjih modernih nuklearnih elektrana koje su u pogonu, kao i povećana sigurnost naprednih nuklearnih elektrana koje će se graditi u svijetu. Napomenuto je također da cijena nuklearnog goriva malo utječe na povećanje cijene el. energije iz nuklearne elektrane; npr. povećanje cijene nuklearnog goriva za dva puta bi dovelo do povećanja cijene el. energije iz nuklearne elektrane za samo 10 %.

2.      Prof. dr. sc. Nikola Čavlina, FER, Zagreb, smatra da treba što više poticati raspravu energetske strategije u javnosti, te je napomenuo da je u praksi pokazano da cijena nuklearnog goriva ne utječe na rad nuklearne elektrane, jer se dobava nuklearnog goriva dogovara na dugoročnoj bazi. To je ilustrirao primjerom nuklearnih elektrana u SAD-u koje su povećavale proizvodnju unatoč povećanja cijena goriva. Također se osvrnuo na izvrstan rad NE Krško, odnosno na njezin visoki faktor raspoloživosti. Prof. Čavlina također smatra da Republika Hrvatska može izgraditi nuklearnu elektranu puno prije 2030. godine, ako tako bude odlučeno te nakon što se donese provedbeni plan. Primjere možemo naći u našoj bližoj i daljoj prošlosti (recimo hrvatske autoputove).

3.      Robert Faber, FFZG, Zagreb, je upozorio na razlike u cijeni nuklearnog goriva  koje se mogu naći u hrvatskim glasilima te da se previše razlikuju. Prema njegovim izvorima cijena urana je porasla 10 puta. Prof. Krajcar je utvrdio da cijena nuklearnog goriva u prihvatljivim granicama jako malo utječe na promjenu cijene el. energije iz nuklearne elektrane. Prof. emer. dr. sc.  Danilo Feretić je podsjetio na činjenicu da velike oscilacije cijana urana od 1973. godine do danas nisu dovele do promjene cijene el. energije iz nuklearnih elektrana za više od 5 %. Također je utvrdio da se nakon povećanja cijena nuklearnog goriva u zadnjih 15 godina stanje na tržištu nuklearnog goriva stabiliziralo. Osim što je skrenuta pažnja na zakonitosti ponude i potražnje na tržištu urana objašnjeno je i da cijena urana iznosi oko 30% cijene goriva kao i to da sve navede promjene u cijeni goriva utječu na promjenu cijene proizvedene struje unutar 5 do 10%. Zoran Heruc, NE Krško, je također potvrdio da je nakon perioda u kojem su nuklearne elektrane stvarale zalihe nuklearnog goriva i time izazvale povećanje cijene, današnje tržište stabilno. Cijelo to vrijeme promjene cijene urana su se vrlo malo odrazile na stvarni rad NE Krško i cijenu proizvedene energije.

4.      Dr. Duško Čorak , Inetec, Zagreb, je pozdravio novu energetsku strategiju i istaknuo je njezinu veliku prednost: diverzifikaciju u elektroenergetskom sustavu (o čemu se nije vodilo računa u prošlosti) te stabilnost elektroenergetskog sustava koja proizlazi iz toga. Također je ukazao na manjak rezervi energenata u Republici Hrvatskoj, kao i na činjenicu da u Hrvatskoj postoji puno kvalificiranih stručnjaka koji mogu sudjelovati u izgradnji novih energetskih objekata, te da u Republici Hrvatskoj postoji gotova pripremljena dokumentacija za gradnju nuklearne elektrane iz 80. godina. Skrenuo je pažnju na veliku potencijalnu vrijednost lokacija za izgradnju nuklearnih objekata. Predložio je orijentaciju na scenario u kojem se Republika Hrvatska ne bi oslanjala na trgovinu emisijama CO₂. Prof. Krajcar je napomenuo da predviđeni scenariji ostavljaju mogućnost trgovanja emisijama CO₂, ali ne isključuje i drugačije rješenje.

5.      Prof. emer. dr. Vladimir Knapp je ukazao na činjenicu da veći dio javnosti ne zna razliku između cijene urana i nuklearnog goriva te je naglasio da cijena urana ulazi tek s 30 % u ukupnu cijenu goriva, a ostatak čine cijena obogaćenja i izrade gorivnih elemenatam, itd.  Ponovo je naglašeno da povećanje ciijene urana za dva puta dovodi do 10% povećanja cijene el. energije iz nuklearnih elektrana. Prof. Knapp je pozdravio izradu energetske strategije i utvrdio da izabrana varijanta (bijela) zadovoljava standarde EU. Također je izrazio bojazan da "plavi scenarij" uopće ne bi zadovoljio standarde EU. Prof. Krajcar je odgovorio da je i "plavi scenarij" kompatibilan sa standardima EU. Na pitanje prof. Knappa koliko bi u slučaju "plavog scenarija" cijene emisija povisile cijenu tako proizvedene el. energije, prof. Krajcar je odgovorio da "plavi scenarij" još uvijek stoji na raspolaganju, ali da je zbog najvećih emisija dobio najslabiju ocjenu, a najbolje je ocijenjen "bijeli scenarij".

6.      Doc.dr.sc. Marko Delimar, FER, Zagreb, je istaknuo važnost uspostavljanja komunikacije  stručnjaka s javnošču i točnog informiranja a to bi se trebalo postići kroz javnu raspravu. Prof. Krajcar je dodao da jedino prezentiranje točnih informacija može doprinijeti razumijevanju sa strane javnosti tako da ona može donijeti svoj sud o strategiji.

7.      Mario Bjelobradić, HEP, je naglasio važnost regulacije da bi se postigla stabilnost elektroenergetskog sustava u kojem se planira veliki udio vjetroelektrana. Prof. Krajcar je odgovorio da je stabilnost elektroenergetskog sustava zajamčena za svaki ponuđeni scenarij i to prvenstveno kroz predviđenu otvorenost sustava.

8.      Zdeslav Matić, Solvis, Varaždin, je s obzirom na predviđenu poduzetničku inicijativu u gradnji energetskih objekata pitao da li se može osigurati dovoljan poduzetnički kapital za gradnju najzahtjevnijih objekata (npr. nuklearnih elektrana). Dr. Čorak je odgovorio da je nalaženje sredstava zadatak management-a koji će osigurati kredit kod banaka.

9.      Tamara, ..., HEP, Jesu li po vašem mišljenju usklađena „Energetska strategija“ u dijelu Kyotskih obveza s dokumentom kojim MZOUPUG predlaže raspodjelu emisijskih prava u RH. Prof. Krajcar je odgovorio da zna za taj dokument, ali da dokument nije bio temelj za izradu Strategije budući da se u Strategiji računalo s uključenjem Hrvatske u ETS emisija.

10.  Doc. dr. sc. Davor Grgić je izrazio bojazan da će se javnost teško odlučiti između 3 ponuđena scenarija, između ostalog i zato što politika i struka imaju različito mišljenje o njima. Pitao je također da li je dokument Strategije energetskog razvoja napravljen na  javnosti razumljiv način. Prof. Krajcar je odgovorio da ova javna rasprava i služi informiranju javnosti te da očekuje da će ona pokrenuti i uključivanje medija, a time i poboljšano informiranje.

11.  Marko Bago, FER, Zagreb, je pitao da kako se ponuđeni scenariji razlikuju po cijeni električne energije za konačnog korisnika. Prof. Krajcar je odgovorio da će cijena električne energije ovisiti o tržištu električne energije, s naglaskom na činjenicu da se radi o otvorenom sustavu, te da će na cijenu utjecati ponuda i potražnja električne energije u cijeloj regiji. Prof. Krajcar je naglasio da je što se tiče cijene proizvedene el energije najpovoljniji "bijeli scenarij".

12.  Prof. Feretić je pitao da li ponuđeni scenariji vode računa o vremenskim rokovima, odnosno da li se mogu brzo primjeniti s obzirom na činjenicu da priprema za gradnju i sama gradnja nekih elektroenergetskih objekata traje više od deset godina (npr. nuklearne elektrane). Prof. Krajcar je odgovorio da se gradnja objekata u svim scenarijima može završiti u predviđenom roku podsjećajući na skore termine za prihvaćanje strategije (siječanj 2009) i skoru izradu provedbenog plana.

13.  Dr. Čorak smatra da se ne može očekivati da bi se svi ponuđeni scenariji mogli realizirati jednakom dinamikom, a pogotovo gradnja TE na ugljen (pripremni radovi i javna rasprava). Prof. Krajcar je odgovorio da TE na ugljen može također ući u pogon pravodobno kako je predviđeno u scenarijima (prva relativno brzo i eventualna druga pred kraj planskog razdoblja).

14.  Marko Bago je pitao da li će svaki poduzetnik imati iste šanse u sudjelovanju u realizaciji izgradnje elektroenergetskih objekata (vezano za položaj i ulogu HEP-a). Prof. Krajcar je odgovorio potvrdno.

15.  Hrvoje Medarac, LEGA, EMELCOM, Zagreb, pitao je kako strategija predviđa u provedbenom programu rješiti problem gradnje brojnih novih objekata (uglavnom vezano za manja postrojenja koja koriste biomasu) s obzirom na dugo trajanje gradnje (4 do 5 godina). Prof. Krajcar je odgovorio da strategija predviđa čak oko 1000 poduzetničkih ugovora u izgradnji novih objekata a da će se detalji riješiti provedbenim planom.

Zapisnk pažljivo vodila:  mr.sc. Vesna Benčik, FER, Zagreb