Poziv na predavanje: “Zaštita privatnosti u multimedijskim sadržajima”

Sažetak predavanja

Privatnost, kao jedno od najvažnijih društvenih i političkih pitanja u današnjem informacijskom društvu, nema jedinstvenu definiciju. No, većina eksperata je suglasna da je privatnost nerazdvojivi dio našeg bića i početak svih naših sloboda. Razvoj tehnologija i usluga kao što su komunikacije, multimedija, biometrija, računanje u oblaku, analiza velikih skupova podataka, audio-video nadzor, internet i socijalne mreže predstavlja (potencijalno) ugrožavanje privatnosti. Deidentifikacija je jedan od glavnih pristupa zaštiti privatnosti u multimedijskim sadržajima (tekst, slike, audio i video zapisi te njihova kombinacija). Ona je definirana kao postupak uklanjanja, prikrivanja ili zamjene osobnih identifikatora u cilju sprječavanja otkrivanja i uporabe privatno osjetljivih podataka te njihovog zlonamjernog korištenja. Zaštita privatnosti deidentifikacijom podrazumijeva i nemogućnost otkrivanja identiteta ili osobnih identifikaktora ili identiteta kako od strane čovjeka tako i od stroja. Deidentifikacija zahtijeva interdisciplinarni pristup i temelji se na računalnom vidu, raspoznavanju uzoraka, strojnom učenju, obradi signala, obradi prirodnog jezika, obradi teksta i govora, ali zahtijeva i društvene discipline kao što su etika i pravo.

Na temelju taksonomije osobnih identifikatora koja je inspirirana pristupom Sigurne luke (engl. Safe Harbour) u predavanju će se predstaviti tehnički pristupi zaštiti ne-biometrijskih identifikatora (npr. teksta, registarskih pločica, frizure, načina odijevanja), biometrijskih fizioloških (npr. lica, otiska prsta, šarenice, uha) i ponašajnih identifikatora (govora, gestikulacije, hoda) i "mekih" biometrijskih identifikatora (siluete tijela, spola, dobi, etničke ili rasne pripadnosti, tetovaže).

Pored prikaza nekih rješenja zaštite privatnosti predstavit će se i neriješeni problemi te izazovi koji se odnose na deidentifikaciju i višenačinsku deidentifikaciju te zahtjeve za prirodnosti deidentificiranih podataka.

O predavaču

Dr. sc. Slobodan Ribarić, dipl. ing, redoviti je profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je Laboratorija za raspoznavanje uzoraka i biometrijske sigurnosne sustave (RUBOISS) Diplomirao je 1974., magistrirao 1976., a doktorirao 1982. godine na Fakulteti za elektrotehniko, Univerza v Ljubljani. Autor je više od 160 znanstvenih i stručnih članaka i referata (https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=112300). Neke od članaka je objavio u vodećim svjetskim časopisima kao što su IEEE Transactions on Industrial Electronics, IEEE Transactions on Pattern Analysis and Machine Intelligence, Microprocessing and Microprogramming, Pattern Recognition, International Journal of Pattern Recognition and Artificial Intelligence i IEEE Proceedings Vision, Image & Signal Processing. Prof. dr. sc. Ribarić je autor pet knjiga: Arhitektura mikroprocesora (1986., 4 izdanja), Arhitektura računala pete generacije (1986.), Naprednije arhitekture mikroprocesora (1990., 2 izdanja) i Arhitektura računala RISC i CISC (1996.), Građa računala, Arhitektura i organizacija računarskih sustava (2011.). Za knjigu Arhitektura računala RISC i CISC dobio je nagradu J. J. Strossmayer koja se dodjeljuje za najbolju znanstvenu knjigu godine. Suautor je i knjige Uvod u raspoznavanje uzoraka (1988.). Održao je niz pozvanih predavanja na fakultetima i institutima u Kini, Njemačkoj, Italiji, Indiji, Danskoj, Norveškoj i Sloveniji. Njegova znanstvena i stručna zanimanja su arhitektura procesora, biometrijski sigurnosni sustavi, računalski i robotski vid te raspoznavanje uzoraka. U razdoblju od 2013.-2017., bio je voditelj četverogodišnjeg projekta EU COST Action 1206 (De-identification for Privacy Protection in Multimedia Content) koji je uključivao, pored 28 EU zemlja, SAD, Kinu i Argentinu. Trenutno je voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost „Deidentifikacija za zaštitu privatnosti u nadzornim sustavima“. Član je IEEE (senior member) i MIPRO strukovnih udruga.