Integracija teorija komunikacija, upravljanja, kibernetike, stohastike, optimizacije i strukture sustava u cilju stvaranja cjelovite teorije sustava; (2) razvoj sustava inženjerske tehnologije uključujući probleme metoda definiranja, modeliranja, simulacije, provjere sustava te tehnika oblikovanja sustava; (3) primjena gore navedenog na sklopovlje i programsku podršku pri analizi i osmišljavanju bioloških, ekoloških, sociološko-ekonomskih i operacijskih sustava čovjek-stroj.
Odjel za sustave, čovjeka i kibernetiku
Odjel za sustave, čovjeka i kibernetiku (SMC28), Odjel za pouzdanost (RL07) IEEE Hrvatske sekcije u suradnji s
Adriatic Aerospace Assocoation
pozivaju Vas na predavanje pod naslovom
Elektromegnetski pogon za svemirska vozila
by Adriatic Aerospace Association and Ruđer Bošković Institute
koje će održati
prof.dr.sc. Solobodan Danko Bosanac
dana 28. studeni 2025. s početkom u 18:00 sati u
Institut Ruđera Boškovića, dvorana krila Ivan Supek
Bijenička cesta 54, Zagreb
Sadržaj:
Razvoj i svemirskim aktivnostima u punom je zamahu, slijedeći korak je odlazak ljudi u duboki svemir: Mjesec, Mars,... Bez neke alternative dosadašnje aktivnosti za tu svrhu koristi se kemijska energija, koja je neprimjerena za tu svrhu. Budućnost je u elektromagnetskom pogonu o kojem će biti riječi u predavanju: učinkovitost, izvori energije materijali koji su potrebni za njen razvoj i opis rada EM potisnika.
Biografija:
Slobodan Danko Bosanac diplomirao je 1968 teorijsku fiziku na Sveučilištu u Zagrebu i kao asistent postdiplomand zaposlen 1969 na Institutu Ruđer Bošković. Obranio je 1972 doktorat na University of Sussex u Velikoj Britaniji iz područja Molecular Sciences. Nakon postdoktorskog istraživanja na Sveučilištu u Bristolu, Velika Britanija, vratio se 1974 na Institut R. Bošković, od kada je to njegova stalna domicilna institucija. Tijekom svog istraživanja objavljeno je preko 100 radova, pet knjiga, i bio je glavni istraživač na nekoliko međunarodnih znanstvenih projekata. Slobodan Bosanac je gostujući profesor na brojnim sveučilištima, između ostalih: Sveučilište u Floridi, Sveučilišta u Kaiserslautern, MPI fuer Stromungsforschung u Göttingenu, Sveučilišta u Sussexu, Sveučilište Harvard, MIT, Sveučilišta u Federal de Minas Gerais. Za svoj rad dobio je dvije državne za znanost, 1997 i 2013.
Područje istraživanja je atomska i molekularna fizika, elektromagnetska interakcija s nabojima, astrofizika. Godine 1986 pokrenuo je seriju interdisciplinarnih konferencija pod općim nazivom „Brijunska konferencija“, koja još uvijek djeluje. Slobodan Bosanac bio je predsjednik hrvatskog ogranka američke organizacije Center for Inquiry čiji je primarni cilj promicanje znanosti i predsjednik Hrvatskog astronomskog društva od 2008. do 2012. Imenovan je 1973 Voditeljem ureda za Hrvatsku kompanije Swiss Space Systems. Kompanija je osnovana 1972 s osnovnim ciljem komercijalizacije podorbitalnog svemirskog prostora, lansiranjem satelita i prijevozom putnika i roba. Tvrtka je prestala s radom 2017. godine i okupljenim timom pokrenuo ideju organizacije koje bi bilo središnje za svemirski program u Hrvatskoj. S tim konceptom na umu, 2017. godine osnovana je Adriatic Aerospace Association, gdje je sada Bosanac predsjednik.
https://hr.linkedin.com/in/slobodan-bosanac-8b1abb28
Poveznica za on-line sudjelovanje:
Predavanja u 2009. godini
Predavanje: "Vjetroelektrane i gospodarski razvoj"
U organizaciji Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Odjela SMC Hrvatske sekcije IEEE dana 10. veljače 2009. godine održano je predavanje
"Vjetroelektrane i gospodarski razvoj"
prof.dr.sc. Stjepan Car
KONČAR Institut za elektrotehniku d.d.
Predavanje je održano u u Vijećnici Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Kneza Trpimira 2b.
Sažetak predavanja:
U Hrvatskoj se očekuje znatno povećanje korištenja obnovljivih izvora električne energije, a posebno energije vjetra i vode. Dva glavna makroekonomska pokazatelja Hrvatske izražena velikim budžetskim deficitima i vrlo visokom stopom nezaposlenosti mogu se bitno ublažiti razvojem i domaćom proizvodnjom opreme za korištenje obnovljivim izvorima. Hrvatska elektroindustrija ima veliku tradiciju i bitne reference diljem svijeta u gradnji hidroelektrana, a na području vjetroelektrana stiče izgradnjom i
radom prvog vjetroagregata "KONČAR" na Pometenom brdu u zaleđu Splita. Hrvatsko tržište važno je ne samo za stjecanje referenca domaćih tvrtki nego i za uključivanje na domaće tržište s potencijalom od oko 1 milijardi EUR, kao i na globalno tržište s porastom u duljem vremenskom periodu od preko 20%.
U izlaganju će biti izneseni svjetski trendovi na području obnovljivih izvora s naglaskom na vjetroelektrane, kao i obrađena različita tehnička rješenja vjetroagregata. Također će biti prezentirani rezultati višegodišnjih primijenjenih istraživanja i razvoja domaćeg vjetroagregata za gradnju vjetroelektrana.
O predavaču:
Prof.dr.sc. Stjepan Car diplomirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Zagrebu 1972. godine i stekao akademsko zvanje doktora tehničkih znanosti iz područja elektrotehnike 1979. godine. Završio je niz kraćih i dužih seminara iz poslovnog upravljanja i ekonomije u zemlji i inozemstvu. Nakon diplomiranja zaposlio se u Institutu KONČAR-a gdje je radio na istraživačkim i razvojnim zadacima te postao članom Uprave KONČAR Elektroindustrija d.d. za područje korporativnog razvoja i poslovno područje industrije. Od 1998. obnaša dužnost predsjednika Uprave društva KONČAR Institut za elektrotehniku d.d. Niz godina predavao je na Veleučilištima u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci, a od 2006. predaje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Zvanje izvanrednog profesora stekao je 2004. godine. Autor je više od 70 objavljenih radova i dva patenta iz područja asinkronih strojeva. Član je Tehnologijskog vijeća HAZU-a i član Predsjedništva HATZ-a, član povjerenstva fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, te predsjednik Ocjenjivačkog suda inovacija u Zagrebu i član međunarodnog žirija za ocjenu inovacija u Genevi.
Opširnije informacije mogu se pročitati u izvornoj obavijesti o predavanju.
Prethodno predsjedništvo
.gif)
Franjo Jović
prethodni predsjednik odjela
e-mail
prethodni predsjednik odjela
Repozitorij
Repozitorij je prazan
