Skupina doživotnih članova (engl. Life Member Affinity Group, kraće LMAG) okuplja članove IEEE-a kojima je zbroj godina života (najmanje 65) i godina članstva u IEEE-u dostigao ili premašio broj 100. U radu Skupine mogu sudjelovati i dobrodošli su ostali članovi Sekcije, a posebno stariji članovi i umirovljenici koji nisu još dostigli status doživotnih članova. Profil i program rada skupina u našoj Regiji 8 opisani su ovdje:
http://www.ieeer8.org/category/member-activities/life-members/
Hrvatska sekcija IEEE i Skupina doživotnih članova Hrvatske sekkcije IEEE pozivaju vas na predavanje
“Hrvatski velikan Oton Kučera”
koje će održati Branko Hanžek i Tatjana Kren
u četvrtak 7. studenoga 2013. u 14 sati u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Više o predavanju i životopise predavača pogledajte u nastavku obavijesti.
Kratki sadržaj predavanja
U predavanju o hrvatskom velikanu Otonu Kučeri (1857.-1931.) bit će prikazan Kučerin život i djelo. Važan je Kučerin doprinos hrvatskome srednjoškolskom obrazovanju, njegovi udžbenici i knjige te njegovo djelovanje u Hrvatskome prirodoslovnom društvu i osnivanje Zvjezdarnice na Popovu tornju u Zagrebu prije 110 godina.
Oton Kučera dao je vrijedan doprinos hrvatskome visokoškolskom obrazovanju i tehnici kao i hrvatskoj znanosti i njenoj popularizaciji.
Istaknuo se i na razvijanju i očuvanju hrvatske kulturne baštine, posebice kao predsjednik Matice hrvatske. Značajan je i Kučerin doprinos hrvatskom planinarstvu.
Naglasak predavanja stavljen je na Kučerinu ulogu u promicanju novijih električnih pojava i izuma. Kučerin stvaralački opus bio je velik, a više od tisuću stranica u knjigama posvetio je elektricitetu i elektrotehnici. Bit će prikazane Kučerine knjige povezane s elektricitetom i magnetizmom te radiotehnikom i osnivanjem zagrebačke radijske postaje godine 1926.
Kratki životopisi predavača
Tatjana Kren (Zagreb, 1949.) od gimnazijskih dana djeluje kao vanjska suradnica Zvjezdarnice na Popovu tornju u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost (jugoslavistiku) na Filozofskom fakultetu i studirala fiziku. Objavila je knjige Svjetski kalendar i kršćanska era (2000. i 2005.), Astronomijski vremeplov – Crtice iz prošlosti hrvatskoga zvjezdoznanstva (2002.), Nebesa se osuše zvijezdam – Hrvatska književnost i astronomija, više publikacija te knjiga u kojima je suautorica.
Branko Hanžek (Čakovec, 1957.) diplomirao je, magistrirao i doktorirao iz fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 2003. je zaposlen u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Viši je znanstveni suradnik. Objavio je knjige Slavko Rozgaj (2009.) (s Goranom Ivaniševićem) i Vatroslav Lopašić – Klasik hrvatske fizike (2011.) (sa Zvonkom Benčićem).
