Integracija teorija komunikacija, upravljanja, kibernetike, stohastike, optimizacije i strukture sustava u cilju stvaranja cjelovite teorije sustava; (2) razvoj sustava inženjerske tehnologije uključujući probleme metoda definiranja, modeliranja, simulacije, provjere sustava te tehnika oblikovanja sustava; (3) primjena gore navedenog na sklopovlje i programsku podršku pri analizi i osmišljavanju bioloških, ekoloških, sociološko-ekonomskih i operacijskih sustava čovjek-stroj.
Odjel za sustave, čovjeka i kibernetiku
Dana 8. lipnja 2010. u zajedničkoj organizaciji Hrvatske sekcije IEEE-a i Odjela SMC u telekonferencijskoj sobi Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Kneza Trpimira 2b, održano je predavanje:
"Istraživačko sveučilište i proizvodnja znanja u društvu znanja"
prof. dr. sc. Milan Ivanović, Elektrotehnički fakultet Osijek
Tijekom predavanja osiguran je istovremeni prijenos u telekonferencijske sobe na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu te Tehničkog fakulteta (TF) Sveučilišta u Rijeci.
Sažetak predavanja:
Sveučilišta, kao stari europski centri učenosti, nisu bila osnivana da otkrivaju/stvaraju novo znanje već da prenose nasljeđe/postojeće znanje; samo su akademije znanosti imale cilj povećavati spoznajna znanja. Razvojem trostruke spirale (eng. Triple Helix) sveučilišta se snažnije uključuju u istraživanja i razvoj inovacija; tako su SAD razvile model istraživačkog sveučilišta kojeg nastoje primijeniti i druge razvijene zemlje. Predavanje ukazuje na:
- društvo znanja kao paradigma suvremenog razvoja
- znanje kao infrastrukturu rečene paradigme;
- rezultate patentne aktivnosti najboljih sveučilišta svijeta,
- kritiku modela suradnje sveučilišta i bio-tehnološkog sektora u SAD;
- listu najboljih svjetskih sveučilišta kao jedan od pokazatelja društva znanja, i
- poteškoće europskih tranzicijskih zemalja u razvoju suradnje industrije i sveučilišta.
U zaključku se ukazuje na nužnost promjene pogleda (i prakse) na organizaciju i financiranje znanstvenih istraživanja u tranzicijskim zemljama na primjeru Republike Hrvatske.
Ključne riječi: društvo znanja, kapitalizacija znanja, sveučilište, tehnološke inovacije, tranzicijske zemlje.
O predavaču: Milan Ivanović (Zagreb 1947.) Magistarski rad (1982.) i doktorsku disertaciju (1991.) obranio na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Autor preko 200 stručnih i znanstvenih radova iz oblasti ekonomije i energetike. Autor i koautor preko 20 knjiga. Koordinator šest višegodišnjih istraživačkih projekata iz područja energetike koje je financiralo Ministarstvo znanosti RH (1987.-2006.). Održao dvadesetak pozvanih predavanja na znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj, Nizozemskoj, Slovačkoj i Srbiji (1987.-2009.). Pokretač i urednik nekoliko časopisa i sudionik niza međunarodni nevladinih stručnih i mirovnih konferencija. Predavao na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, i Pedagoškom Fakultetu Osijek. Savjetnik za područje industrije i energetike u regiji Slavonije i Baranje (1979.-1986.). Dr. Ivanović je radio u tekstilnoj i prehrambenoj industriji (1972.-1978.). Godine 1997. gostovao je Elektrotehničkom Fakultetu u Bratislavi, Slovačka. Član je CIGRE (Hrvatska sekcija) i HED. Istraživački interesi uključuju: cijene i energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i filozofiju znanosti.
Predavanja u 2009. godini
Predavanje: "Vjetroelektrane i gospodarski razvoj"
U organizaciji Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Odjela SMC Hrvatske sekcije IEEE dana 10. veljače 2009. godine održano je predavanje
"Vjetroelektrane i gospodarski razvoj"
prof.dr.sc. Stjepan Car
KONČAR Institut za elektrotehniku d.d.
Predavanje je održano u u Vijećnici Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Kneza Trpimira 2b.
Sažetak predavanja:
U Hrvatskoj se očekuje znatno povećanje korištenja obnovljivih izvora električne energije, a posebno energije vjetra i vode. Dva glavna makroekonomska pokazatelja Hrvatske izražena velikim budžetskim deficitima i vrlo visokom stopom nezaposlenosti mogu se bitno ublažiti razvojem i domaćom proizvodnjom opreme za korištenje obnovljivim izvorima. Hrvatska elektroindustrija ima veliku tradiciju i bitne reference diljem svijeta u gradnji hidroelektrana, a na području vjetroelektrana stiče izgradnjom i
radom prvog vjetroagregata "KONČAR" na Pometenom brdu u zaleđu Splita. Hrvatsko tržište važno je ne samo za stjecanje referenca domaćih tvrtki nego i za uključivanje na domaće tržište s potencijalom od oko 1 milijardi EUR, kao i na globalno tržište s porastom u duljem vremenskom periodu od preko 20%.
U izlaganju će biti izneseni svjetski trendovi na području obnovljivih izvora s naglaskom na vjetroelektrane, kao i obrađena različita tehnička rješenja vjetroagregata. Također će biti prezentirani rezultati višegodišnjih primijenjenih istraživanja i razvoja domaćeg vjetroagregata za gradnju vjetroelektrana.
O predavaču:
Prof.dr.sc. Stjepan Car diplomirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Zagrebu 1972. godine i stekao akademsko zvanje doktora tehničkih znanosti iz područja elektrotehnike 1979. godine. Završio je niz kraćih i dužih seminara iz poslovnog upravljanja i ekonomije u zemlji i inozemstvu. Nakon diplomiranja zaposlio se u Institutu KONČAR-a gdje je radio na istraživačkim i razvojnim zadacima te postao članom Uprave KONČAR Elektroindustrija d.d. za područje korporativnog razvoja i poslovno područje industrije. Od 1998. obnaša dužnost predsjednika Uprave društva KONČAR Institut za elektrotehniku d.d. Niz godina predavao je na Veleučilištima u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci, a od 2006. predaje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Zvanje izvanrednog profesora stekao je 2004. godine. Autor je više od 70 objavljenih radova i dva patenta iz područja asinkronih strojeva. Član je Tehnologijskog vijeća HAZU-a i član Predsjedništva HATZ-a, član povjerenstva fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, te predsjednik Ocjenjivačkog suda inovacija u Zagrebu i član međunarodnog žirija za ocjenu inovacija u Genevi.
Opširnije informacije mogu se pročitati u izvornoj obavijesti o predavanju.
Prethodno predsjedništvo
.gif)
Franjo Jović
prethodni predsjednik odjela
e-mail
prethodni predsjednik odjela
Repozitorij
Repozitorij je prazan
