Odjel za teoriju i primjenu mikrovalova

Područje interesa Društva za teoriju i primjenu mikrovalova je teorija, primjena i tehnologija mikrovalova, valovoda, bežične tehnologije koji se odnosi na korištenje komponenti, uređaja, prijenosnih linija i sustava vezanih uz generiranje, modulaciju, demodulaciju, upravljanje, prijenos, detekciju kao i efekte elektromagnetskih signala. Uključuje znanstvene, tehničke i industrijske aktivnosti. Teorija i tehnika mikrovalova primjenjuje fizička i matematička počela u analizi struktura dimenzija koje predstavljaju značajan dio valne duljine ili kada se trebaju uzeti u obzir propagacijski aspekti.
Vodstvo odjela
Mandat do 31. 12. 2025.
Zvonimir Šipuš
predsjednik

Davor Bonefačić
dopredsjednik
e-mail


Odjel za teoriju i primjenu mikrovalova (MTT), Odjel za antene i širenje elektromagnetskih valova (APS), Zajednički odjel za elektroničke elemente / poluvodičke integrirane sklopove (ED/SSC), Odjel komunikacijskih sustava HATZ te Zavod za radiokomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva pozivaju vas na predavanje:

"Kvantni prijelazi – temelj materijala za inženjerske tehnologije budućnosti"

koje će održati doc. dr. sc. Mihael Grbić, Fizički odsjek PMF-a u četvrtak 31. ožujka 2016., u 13 sati, u Sivoj vjećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Sažetak predavanja i životopis predavača pročitajte u nastavku obavijesti.

Sažetak

Očekuje se da će većina materijala za tehnologije budućnosti biti "adaptivna" tj. biti će moguće mijenjati njihova svojstva pomoću raznih kontrolnih parametara: temperature, magnetskog polja, dopiranja, tlaka, itd. Različita svojstva posljedica su različitih fizikalnih fenomena među kojima su s inženjerskog gledišta najzanimljivije transformacije među fazama, tj. fazni prijelazi. Dok su prijelazi uzrokovani toplinskim fluktuacijama relativno dobro istraženi, prijelazi kontrolirani kvantnim fluktuacijama još uvijek nisu potpuno shvaćeni i predstavljaju vrlo aktivno područje istraživanja u cijelom svijetu. Ovi kvantni fazni prijelazi upravljani su tlakom, magnetskim poljem ili kemijskim dopiranjem, a zbivaju se na temperaturi apsolutne nule, iako se njihov utjecaj može proširiti do neočekivano visokih temperatura. U prošlom desetljeću teorijska i eksperimentalna istraživanja dovela su velikog proboja u dvjema klasama materijala: frustriranim spinskim sustavima (FSS) i sustavima teških fermiona (HF). Očekuje se da će ova istraživanja utrti put k novim inženjerskim tehnologijama poput senzora za rad u ekstremnim uvjetima (tlak, temperatura), sustava za odvođenje topline u nanoelektroničkim sustavima, kvantnih metamaterijala i spinotronskih sustava.

Laboratoriju za nuklearnu magnetsku rezonanciju (NMR) materijala na Fizičkom odsjeku PMF-a (UniZg) je nedavno odobreno financiranje istraživanja novih materijala iz ove dvije klase – UKF projekt Quantum CorES. Radi se o združenom međunarodnom projektu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), Laboratorija za visoka magnetska polja (LNCMI) u Grenoblu  (Francuska),  Instituta  za  Fiziku (IF) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). NMR je iznimno osjetljiva tehnika kojom se može doći do vrlo vrijednih informacija na razini pojedinog atoma u materijalu. Eksperimentalni rezultati će se uz teorijsku podršku suradnika s Instituta za Fiziku suprotstaviti dosadašnjim hipotezama i na taj način pokušati odgonetnuti mehanizam faznih prijelaza u proučavanim materijalima. Predložena istraživanja tehnički su veoma izazovna i zahtijevaju ulaganje u razvoj ekstremnih eksperimentalnih uvjeta kriogenog niskošumnog pojačala, visokog  tlaka  i  ultra niskih temperatura. Ti uvjeti omogućit će se suradnjom interdisciplinarnog tima, što će prevladati trenutačan nedostatak navedenih eksperimentalnih uvjeta u Zagrebu. Razvoj istraživanja pod tlakom unosi dosad nepostojeću dimenziju istraživanja u Zagrebu, a razvitak kriogenog niskošumnoga elektroničkog sustava bi trebao rezultirati prototipom za isplativu industrijsku primjenu.

Više informacija o projektu i NMR laboratoriju se može naći na:  

quantumcores.phy.hr

nmr.phy.hr

 

Životopis predavača

Mihael Grbić, rođen je u Sisku 13. siječnja 1982. godine. Diplomirao je na Fizičkom odsjeku (FO) Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu 2005. godine s temom "Proučavanje dinamike virova u tankim filmovima niobija", i doktorirao na FO PMF-a Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine s temom "Proučavanje supravodljivih fluktuacija i pseudoprocjepa u visokotemperaturnim supravodičima mikrovalnom metodom". Kao postdoktorand boravi na Laboratoire National des Champs Magnétiques Intenses u Grenoblu (Francuska) od 2011. do 2012. godine, te na Institute for Solid State Physics, University of Tokyo u Tokiju (Japan) u razdoblju od 2012. do 2014. Godine. Od 2006. godine zaposlen je kao asistent, od 2011. kao viši asistent, a od 2014. kao docent na FO PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvena djelatnost je fokusirana na transportna i NMR istraživanja jako koreliranih sustava, i to poglavito supravodiča, kvantnih magneta te teških fermiona. 
Predaje na kolegiju Fizika za smjer Molekularna biologija i Znanost o okolišu na Biološkom odsjeku, te Praktikum iz čvrstog stanja i Praktikum iz moderne fizike za istraživački smjer na Fizičkom odsjeku.
Jedan je od osnivača projekta za popularizaciju fizike Fizika ekspres, koordinirao je Dan otvorenih vrata Fizičkog odsjeka 2015. godine, sudjeluje u radu sekcije za Znanstveni seminar Hrvatskog fizikalnog društva. Voditelj je UKF projekta Quantum Critical Matter in Strongly Correlated Electronic Systems (Quantum CorES).

 

 

 

 

Autor: Davor Bonefačić
Popis obavijesti