Odjel za obrazovanje Hrvatske sekcije IEEE poziva vas na predavanje
"Programirljivi logički sklopovi (FPGA) u praktičnoj nastavi"
koje će održati Marko Zec, dipl. ing.
sa Zavoda za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
u ponedjeljak, 16. veljače 2015. u 18 sati u Sivoj vijećnici
Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Predavanje će se moći pratiti i putem Interneta na adresi rtsp://mediaserver.lss.hr/IEEE-E25
Novi naraštaji odrastaju zasićeni najraznovrsnijom potrošačkom elektronikom, digitalnim računalima, pomagalima i igračkama kojima su okruženi praktički od rođenja. Stoga ne iznenađuje spoznaja da studenti nisu ni najmanje fascinirani fakultetskim laboratorijskim okruženjima u kojima je kao jedini alat preživjelo standardno stolno računalo putem kojih im se plasiraju nastavni sadržaji iz kategorije "praktične nastave".
Vođeni željom da čim veći dio studentske populacije istinski zaintrigiramo za rad digitalnih sklopova i sustava, a posebno da ih potaknemo na samostalno eksperimentiranje s vlastitim konstrukcijama, u praktičnu nastavu Digitalne logike kao jednog od temeljnih kolegija na FER-u uveli smo rad na razvojnim pločicama temeljenim na programirljivim sklopovima - FPGA (field programmable gate array). FPGA sklop kao nastavno pomagalo omogućio je uvođenje širokog spektra interaktivnih vježbi, od ilustracije rada temeljnih logičkih sklopova, preko konstrukcije daljinskih upravljača LEGO maketa ili modema za prijenos podataka radiofrekvencijskim kanalom, do sinteze mikroprocesorskih jezgri i sustava. Međutim, najvećim iskorakom smatramo omogućavanje rada studentima na vlastitim FPGA razvojnim pločicama kod kuće, u vrijeme i dinamikom koja im najviše odgovara.
Predavanje i diskusija nakon njega tražit će odgovore na pitanja iz uloge praktičnog rada u izobrazbi inženjera. Neka od pitanja na koja će se tražiti odgovori su:
- Koji je obrazovni učinak, kad se umjesto vježbanja na računalu u simulacijskom okruženju, koriste stvarni sklopovi?
- Koja je prednost korištenja praktičnog rada u odnosu na virtualne vježbe?
- Koji su nedostaci, problemi i prepreke?
- Kako studenti reagiraju?
- Što nastavnici moraju znati i raditi drugačije?
- Koji su drugi preduvjeti?
- Kako se nositi s rapidnom promjenom tehnologije?
- Koliko sve to košta i kako to financirati?
Marko Zec diplomirao je 1997. godine na FER-u. U zadnjih desetak godina aktivno sudjeluje u nizu projekata otvorenog koda, uglavnom vezanih uz mrežni stog i jezgru operacijskog sustava FreeBSD (VIRTNET, IMUNES, XORP, Click). Od kad je 2006. godine zaposlen na FER-u angažiran je u nastavi na kolegiju Digitalne logika, pa se silom prilika počeo više zanimati i za programirljive logičke sklopove, a posebno za mogućnosti njihove primjene u nastavi.
